Povodom stote obljetnice smrti Vlahe Bukovca, jednog od najpoznatijih slikara našeg podneblja, Galerija Klovićevi dvori ove je godine postala dom Bukovčeva stvaralaštva nastalog nakon tzv. pariškog razdoblja njegovog života.
Ta svojevrsna druga epizoda Bukovčeva života obilježena je stvaranjem više stotina portreta članova uglednih obitelji, plemića i dinastija ondašnjeg vremena. Bukovac postaje okosnica tzv. Zagrebačke škole, umjetničke kolonije sačinjene od mladih umjetnika secesije prepoznate diljem svijeta.
Na Bukovčevu inicijativu, umjetnici dobivaju prve profesionalne prostore za stvaranje – atelijere – na Prilazu/Ilica 83, prema projektu Hermana Bolléa (danas Akademija likovnih umjetnosti). Atelijeri postaju mjesta okupljanja, razmjene ideja, kreativnog nadahnuća i intelektualnog poleta, a Bukovac osniva i Društvo hrvatskih umjetnika.
Izvedeni tehnikom ulja na platnu, Bukovčevi brojni portreti velikaša nestvarno vjerno prikazuju uglednike onog doba, a osim njih, čest motiv su i članovi njegove vlastite obitelji.
Jedno od najpoznatijih ostvarenja svakako je oslikan svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, „Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti“, inspiriran ilirskim pokretom, dok su Portret barunice Rukavina (1898), Predložak za Pet Ćutila (1897) kao i Pet Ćutila II (1897) moj osobni razlog za ponovno posjetiti ovu divnu izložbu koja se (produljeno) održava do 19. lipnja ove godine.
Photo: Pexels
